Tutū Reo
Nō tērā atu rā, ka tae mai he ī-mēra e mea mai ana, kua puta te putanga hou nei o He Muka, i tuhi rā au i tētahi kōrero mōna i tērā tau (tirohia te tuhinga ‘Reta ki a Hana Koko’).
Ngā kōrero katoa i roto, he rawe, he tohunga. Ka pānuitia hoki e au tāku, ka kite au kua whakarerekēhia tētahi o aku whakatakotoranga kōrero.
Horekau he aha ki a au, kāhore au e āritarita ana i ērā tū mea. Ka mutu, e kore e kore, he take anō te take (he whakatakoto pea i te reo kia mārama ai ki te katoa, te mea, te mea, te mea). Heoi, ka whakaaro au, me tango tēnei tūāhua hei akoranga mā te hunga e ngākaunui ana ki te reo o Ngāpuhi.
Ko te kōrero i tāia e Te Taura Whiri, koia tēnei – ‘ko te hunga kāhore nā te pouaka whakaata te mōhio ki te reo.’
Ehara nāku tērā whakatakotoranga, e kore hoki au e kōrero pērā. Ko tāku kē i tuhi ai:
Ko te hunga kāhore i rā te tiwi mai te mōhio ki te reo.
I kōrero pēnei mārika aku tūpuna. Ānei anō ētahi tauira i rongo ai au ki aku karani.
I mā hea mai koe?
Mā runga pakituri (mā raro).
I rā hea mai koe?
I rā kō kē mai rā.
Rā roto atu i te wairua ka mōhio koe ki te hē, ki te tika.
Kāhore i nā konā mai tana whakaaro ki tēnā mahi.
Mēnā i nā konā kē mai tana kaupapa, kua kore e raruraru.
I nā reira mai ahau i tae mai ai.
Ehara au i te tohunga wetewete reo, erangi te hanga nei, e whanaunga ana te ‘nā’ nei, me te ‘rā’ nei ki te ‘mā’.
Tērā kē pea te tauira rongonui, te hīmene rā, a Whakaaria Mai.
…rā roto i te pō.
Kāhore pea ngā iwi o ēnei rā e kōrero pēnei ana. Te aroha anō.
I aku whakaaro e anga nei ki te reo o aku karani, tinitini ana ā rātou kōrero e hoki mai ana ki a au kāhore e rangona ana e au i ēnei rā. I a au i Kaikohe i tērā wiki, e iana ana māua ko tētahi o ngā kaumātua o te kāinga, ka rongo au i a ia e mea ana, ‘rei nā.’ He tino kōrero tēnei nā aku Karani, pēnei:
(Kei roto māua ko taku Karani i te waka, ka pahure tētahi o ngā mokopuna i te waka i waho).
Nan, titiro. Ko Mea. I kite koe i a ia?
Te korokē i pahure rei nā?
Tētahi anō – wāhi tare. Ko tā Ngāpuhi kupu tēnei mō te iti. Pēnei:
Wāhi tare kuri (he kuri tino iti).
Tērā atu, tērā noa atu. He kōrero hokia.
Ko te moe pū au iāianei nā, take, e haere ana RĀ runga tereina āpōpō ki Rotterdam.
Q.
March 10, 2008 at 10:53 am
Kia ora Q no taku panuitanga i au kupu mo te whakauu i te reo ki aa tatau tamariki kua kuku tonu te ngakau he aha ko taku mate ki aaku tamariki te mau i te reo i mau i a matau i a matau e tamariki ana.
Kia ora koe otiia koutou a tataau he pupuru i te reo maori he mea ohaki na ratau.
j
Tēnā koe matua. Taku aroha i te roa ka tāngia ō kupu kīnaki nei. Ka pono hoki te kuku o te ngākau. Me pēhea, me pēhea, me pēhea? I ētahi wā, hiahia pai au ki te whakatū whare, whai taiapa rawa, ka noho katoa tātou ki reira, motuhake te reo, ko te reo Māori. Kua kaha rawa te riro o te reo mā te pukapuka te tangata e whāngai. Kauwhau ana au ki aku hoa ako i te reo, ko te hopu pai i te reo, mā te taringa e hopu. Huri tonu mai mea mai ai, kei hea ngā kaikōrero i te kāinga hei whakarongo atu? Me pēhea he whakautu?
Tahi anō au ka hoki mai i Ūropi, i Wīwī ahau, Clermont Ferrand, horekau kē ngā iwi o reira e kōrero Pākehā ana. Me kōrero Wīwī mārika koe ka ora ai koe (me pangapanga rānei ngā ringaringa hei whakamārama atu). Ko te korenga o te reo Pākehā i konei, ko ō tātou kōhanga reo e kōpurepure haere nei i roto i te ururua o te reo Pākehā. (Mapū). Ka hari au i taku whai hoa i a koe.
Q.